Važnost rokova u javnoj nabavi i E-dražba

U Zakonu o javnoj nabavi  postoji niz rokova, pogledajte rokovi (čl. 61.- 66. ZJN) dakle u formalnopravnom smislu razlikuje se nekoliko vrsta rokova, primjerice zakonski rokovi, kao rokovi čiji trajanje je propisano u samom zakonu te ovlašteni predstavnik ni na koji način ne može utjecati na njihovo trajanje te rokovi čije trajanje određuje ovlašteni predstavnik s obzirom na okolnosti svakog slučaja. Propuštanje poduzimanja određene radnje unutar utvrđenog roka u postupku javne nabave gotovo uvijek praćeno pravnom posljedicom.

Rokovi u javnoj nabavi mogu biti: prekluzivni, čije propuštanje dovodi do gubitka prava na poduzimanje određene postupovne radnje, instruktivni, čije propuštanje ne dovodi do štetnih posljedice te dilatorni rokovi koji zahtijevaju protek određenog vremenskog razdoblja prije isteka kojeg se radnja ne može poduzeti.
Pretpostavlja se da su pravila o određivanju i računanju rokova poznata svim ovlaštenim predstavnicima naručitelja koji provode postupke javne nabave i ponuditeljima. Međutim, iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave razvidno je da nisu rijetki slučajevi koji upućuju na suprotan zaključak. Upravo stoga važno je znanja o rokovima i računanju rokova redovno obnavljati. 
 
Elektronička dražba tj. E-dražba koju smo dotakli u BLOGU Moduli e-nabave i digitalni potpis jedan je od elektroničkih alata koji služi kao potpora fazama procesa javne nabave. Radi se o prilično zapostavljenom modulu koji se  odvija  nakon početne potpune ocjene ponuda. Sustav E- dražbe uključuje elektronički sustav koji omogućuje ponuditeljima predstavljanje novih cijena i to izmjenom na niže razliku od uvriježenog poimanja dražbe kojom se iskliče veća cijena. E -dražbi je moguće pristupiti isključivo po pozivu Naručitelja koji se ponuditelju  šalje e-poštom i to najmanje dva radna dana prije početka same E -dražbe. Slanjem poziva, kreira se korisnički račun koji vrijedi samo za predmetnu E-dražbu.

Svrha E-dražbi  je u stalnom istodobnom pozivanju ponuditelja da daju nove cijene ponude i/ili nove vrijednosti ponuda, time i  dobivanje tržišne informacije iz prve ruke, u završavanju postupaka javna nabave brže, uz manje troškove  te povećanje transparentnosti  postupka javne nabave.

Elektronička dražba bi kao metoda minimalnih troškova u budućnosti mogla predstavljati alat koji će u značajnoj mjeri unaprijediti proces javne nabave, prvenstveno u odnosu na ostvarenje glavnog cilja „najveća vrijednost za novac“.

Više na temu Rokovi, zaprimanje, otvaranje i analiza ponuda, E-dražba, poslušajte na edukaciji u organizaciji tvrtke Info puls, dođite na redovito usavršavanje iz javne nabave na temu sa linka 13.03.2015. u 8 i 30 h. 

Što je Ekonomski najpovoljnija ponuda (ENP) i kada je obvezna?

U teoriji ali i i u praksi razvijenih sustava javne nabave u državama članicama EU dokazana je superiornost kriterija ekonomski najpovoljnije ponude u odnosu na kriterij najniže cijene. Ipak, praksa u RH bitno se razlikuje od prakse u ostalim zemljama EU (i šire) jer se više od 90% sredstava koja se troše u javnoj nabavi troše po kriteriju najniže cijene.

Nakon što je Europski parlament odobrio tri nove direktive a među njima Direktiva 2014/24/EU, jedna od najvažnijih promjena u javnoj nabavi jest  izbor "ekonomski najpovoljnije ponude" (eng. most economically advantageous tender MEAT) kao kriterija za dodjelu ugovora.

Primjena kriterija ENP obvezna je u slučaju natjecateljskog dijaloga, a to u praksi vrijedi i za ograničeni i pregovarački postupak.

I dosada se u jednom od 5 postupaka javne nabave, nalazio natjecateljski dijalog  u kojem naručitelj s odabranim natjecateljima „vodi dijalog“ s ciljem razvijanja jednog ili više prikladnih rješenja koja mogu udovoljiti njegovim zahtjevima.  Međutim, sada se ugovor o javnoj nabavi dodjeljuje isključivo na temelju kriterija najboljeg omjera cijene i kvalitete u skladu s člankom 67. stavkom 2. (http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32014L0024). Znači ovdje javni naručitelji temelje dodjelu ugovora o javnoj nabavi isključivo na ekonomski najpovoljnijoj ponudi (ENP). U pozivu na nadmetanje odnosno u opisnoj dokumentaciji navodi se relativni značaj koji pridaje svakom kriteriju – određivanjem raspona s odgovarajućom max. razlikom, tj. kvaliteti se u postupku ocjene ponuda pridaje određeni relativni značaj kako bi se osigurao odgovarajući omjer uloženog i dobivenog.

Ako nije moguće navesti relativni značaj kriterija, javni naručitelj mora navesti sve kriterije po redoslijedu od najvažnijeg do najmanje važnog.

Ekonomski najpovoljnija ponuda omogućava da se, uz kriterij cijene, u odabiru najbolje ponude sagledaju i kvalitativni kriteriji ^[2].

Na  duži rok, ovaj tip odluke daje naglasak na kvalitetu proizvoda i usluga, ekološke aspekte i cjeloživotne troškove usluge ili robe iz javne nabave a kao cilj primjene kriterija ENP je odrediti ponudu kojom se ostvaruje najbolji omjer uloženog i dobivenog.

Usprkos potencijalu nabave kvalitetnije robe, kriterij ENP- a rijetko se prakticira, a i primjetan je nedostatak dobre prakse ekonomski najpovoljnije ponude te potreba za boljom analizom tržišta, ali i vremenski zahtjevnije određivanje kriterija za bodovanje i evaluaciju zaprimljenih ponuda.

Koja su razlike između kriterija za odabir ponuditelja (uvjeta sposobnosti) i kriterija za odabir ponude te uopće primjeri kriterija i bodovanja Ekonomski najpovoljnija ponuda poslušajte na redovitom usavršavanju iz javne nabave 06. 03. 2015., detaljnije ovdje. 

Upravljanje bagatelnom nabavom

Kako smo i najavili u blogu o izmjenama zakona vezanim uz podizanje pragova za javnu nabavu, Bagatelna nabava tj. nabava male vrijednosti  je u 2014. postala još zastupljenija od posljednjih izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine broj 143/13). Konkretno donesena je važna izmjena članka 18. stavka 3.: 

“Ovaj zakon ne primjenjuje se za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kuna,a pitanje nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom.” 

Riječ je o dokumentu tj. aktu kojim se uređuje procedura sklapanja ugovora o JN kojeg smo vam u prošloj godini spomenuli u blogu o  bagatelnoj nabavi i izmjenama navedenog Zakona te unutar kojeg možete preuzeti obrazac, dakle na linku bloga o internom aktu.

Donesene su i izmjene i u odnosu na planove nabave određene člankom 20. stavkom 2. dosadašnjeg Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine broj 90/11,83/13) te isti sada glasi:

“Za predmete nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od iznosa iz članka 18. stavka 3. Zakona o javnoj nabavi u plan nabave unose se podaci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave.”

Znači  ako je procijenjena vrijednost predmeta nabave manja od 20.000,00 kuna-taj dio plana nabave ne podliježe objavi.

U postupcima bagatelne nabave proceduru sklapanja ugovora određuje svaki naručitelj sukladno svojim potrebama i posebnim okolnostima, kao npr.:   

·                    veličina naručitelja (broj zaposlenika, raspoloživ iznos proračunskih sredstava, broj postupaka koje vodi i sl.)

·                    analiza stanja iz prethodnih godina (provedeni postupci nabave, vrijednost ugovora)

·                    troškovi vođenja transparentnog postupka

·                    sam naziv akta kojim se uređuje procedura sklapanja ugovora je irelevantan i određuje ga naručitelj (npr. naputak, pravilnik, priručnik, katalog, vodič i sl.)

Zakon o javnoj nabavi za posljedice ne-donošenja internog akta kojima se uređuju bagatelne nabave ne propisuje prekršajne niti neke druge sankcije;   Zakon o javnoj nabavi ne propisuje obvezu vođenja registra za ugovore sklopljene po proceduri bagatelne nabave.

Gore navedenim internim aktom može se propisati na koji način će se voditi evidencija o takvim ugovorima.

Više o upravljanju javnom nabavom i iskustvima kod ugovora bagatelne nabave, internom aktu te drugim podtemama očekuje Vas 20. veljače 2015., na edukaciji iz redovitog usavršavanja u području javne nabave. 

FAQ e-nabava (Najčešća pitanja i odgovori o elektroničkoj javnoj nabavi)

U proteklih nekoliko mjeseci obasuli ste nas sa pitanjima oko e-nabave, a svima smo odgovarali na pojedinačne upite. Međutim, kako nam je stalo da šira zajednica koja se bavi javnom nabavom zna što više o ovoj problematici, odlučili smo objavljivati najčešća pitanja i odgovore, što ćemo stalno nadopunjavati i predlažemo da u kontinuitetu čitate ovaj blog.

Pretplatite se na naš newsletter http://www.info-puls.hr/, kako biste bili u toku, a ne propustite ni predavanja na tu temu, organizirat ćemo ih barem jednom mjesečno. Više o terminima pogledajte na INFO PULS redovito usavršavanje iz javne nabave 

1)    Koji je glavni modul e-nabave i što on podrazumijeva ukratko?

E-nabava ima nekoliko važnih modula od čega su dva glavna:
 e-dostava i  e-ocjena, s tim da prvi koriste naručitelji i ponuditelji, on je obavezan

Najvažniji  modul e-nabave , je dakle modul e-dostave (elektronička dostava ponuda),  koji  obuhvaća tri segmenta:

•             pripremu postupka (Poziva na nadmetanje) –  odnosi se na naručitelje

•             mogućnost dostave ponuda elektroničkim putem – odnosi se na ponuditelje

•             javno otvaranje ponuda – vezano na  naručitelje – generiranje Zapisnika s javnog otvaranja ponuda

Modul e-ocjena, koji je isključivo namijenjen za naručitelje i koji nije obvezan, podržava pregled i ocjenu ponuda. Rezultat pregleda i ocjene ponuda jest generiranje Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda te Odluke o odabiru.

Detaljnije o  e-dostavi i drugim modulima ovdje: http://www.info-puls.hr/Blog/Moduli-e-nabave-i-digitalni-potpis_78

2)    Što su to tehnički preduvjeti za provođenje e-nabave?

Osnovni tehnički preduvjet  za provođenje e-nabave je posjedovanje računala i pristup internetu te da su organizacija i korisnici registrirani u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH.

3)    Što je certifikat naprednog e-potpisa za provođenje e-nabave i tko ga koristi?

Dodatna vrijednost potpisanog elektroničkog dokumenta postiže se korištenjem naprednog elektroničkog potpisa. Ukoliko je izrađen u skladu sa odredbama Zakona o elektroničkom potpisu, ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis, odnosno vlastoručni potpis i otisak pečata na elektroničkom dokumentu. Njegovim korištenjem uz autentičnost i integritet osigurava se i neporecivost dokumenta, a to znači da pošiljatelj ne može opovrgnuti odnosno poreći potpisanu transakciju, više na stranici MINGO (http://www.mingo.hr/page/kategorija/e-potpis)

Ponuditelji moraju ispuniti bitan preduvjet za mogućnost elektroničke dostave ponuda koje je potrebno digitalno potpisati,  stoga je potrebno je posjedovati: Certifikat za digitalni potpis kojeg između ostalog izdaje FINA (više o definiciji: http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=960), također svu potrebnu dokumentaciju za izdavanje možete pronaći ovdje: http://www.fina.hr/finadigicert .

4)    Što je privatni ključ za otvaranje ponuda i kako se generira?

Privatni ključ je ustvari xml datoteka bez kojeg se ne može krenuti u javno otvaranje ponuda, vezan je na e-mail adresu ovlaštenih predstavnika naručitelja.

Prvi korak je da  naručitelj definira ovlaštene predstavnike za otvaranje ponuda. Nakon toga se kreiraju javni i privatni ključevi, pomoću kojih se vrši kriptiranje i dekriptiranje elektroničkih ponuda.
 Dok je javni ključevi zapisuju na aplikaciji, privatni se ključevi šalju na e-mail adresu ovlaštenih predstavnika naručitelja.

5)    Što je potrebno za elektroničko potpisivanje?

Potrebno je imati programsko rješenje na  računalu koje će korištenjem certifikata e-ponudu i ostalu dokumentaciju potpisati .

Preglednici PDF datoteka sa funkcijom elektroničkog potpisivanja jesu Adobe Acrobat Pro ili drugi PDF čitač sa omogućenom opcijom digitalnog potpisivanja (Foxit, DigiSigner itd.)

6)    Što ponuditelj treba potpisati  i kada?

Potpisnik ponude tj. dotični ponuditelj svakako mora biti potpisnik ovlašten za zastupanje tvrtke, ovisno o aktu tvrtke jedan ili više. Njegova je obaveza potpisati Ponudbeni list, ali može potpisati i svaki dokument koji dostavi.

Ponudbeni list nastaje nakon što ponuditelj u modulu e-dostave na platformi E-NABAVE  završi s popunjavanjem svih potrebnih polja na zadanoj formi od strane naručitelja. Tu mora biti sadržan popis svih dokumenata koje je ponuditelj učitao na server (upload) i to s datumom prijenosa i generiranim brojem koji garantira sadržaj.

Održivo gospodarenje otpadom - obveze i sankcije

U Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94 od 22. srpnja 2013.) vrlo su jasno istaknute obaveze i odgovornosti jedinica lokalne samouprave i ostalih dionika, ali i sankcije za one koji propise neće provoditi u praksi. 

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je u travnju 2013. pokrenulo akciju pojačanih nadzora nad svim dionicima sustava - akciju "Velika čistka".

Gradovi i općine koji nisu uveli odvajanje morali su dostaviti popis aktivnosti i planove koliko reciklažnih dvorišta, "zelenih otoka" i spremnika za otpad na javnim površinama i pred kućama građana namjeravaju postaviti kao i precizne rokove i financijske planove za te aktivnosti.

„Jedinice lokalne samouprave koje se ogluše na taj nalog snosit će sankcije - za pravnu osobu kazna je od 100.000 do 300.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 15.000 do 25.000 kuna, upozorio je Goran Heffer, donedavno pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode za inspekcijske poslove.“

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 293 grada i općine sufinancirao je projekte primarne selekcije vrijedne gotovo 400 milijuna kuna. Sufinanciranje projekata uspostave reciklažnih dvorišta planirano je do listopada 2014., a pripremu dokumentacije za to financirao je Fond.

Intenzivirale su se i aktivnosti na izgradnji centara za gospodarenje otpadom kojih će u Hrvatskoj biti 13. Ukupna vrijednost centara za gospodarenje otpadom je 4,8 milijardi kuna, a za to će se osigurati 90% sufinanciranja i to 70% iz EU fondova, a ostatak do 90% osigurat će se iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Do kraja 2014. očekivano puštanje u rad dva centra, za Istarsku i za Primorsko-goransku županiju, a ostali su u različitim fazama pripreme. Ti su projekti strateški važni za Hrvatsku, a procijenjena vrijednost tih centara u Hrvatskoj  je 4,8 milijardi.

Do kraja 2018. Hrvatska treba uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja otpadom kako bi se mogla sanirati i zatvoriti sva odlagališta u zemlji te uspostaviti centri za gospodarenje otpadom.
Konačan cilj je da Hrvatska do 1. siječnja 2020. reciklira najmanje 50% komunalnog otpada.

Kako je detaljnije definirana provedba cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako je povezano Gospodarenje otpadom i javna nabava te koje je uloga normi  u izradi dokumentacije za nadmetanje, njihov utjecaj na dokaze sposobnosti u njenim postupcima saznajte na edukaciji INFO PULSa 23.01.2015.; Gospodarenje otpadom i javna nabava

U idućem nastavku pročitajte više o povezanosti sustava gospodarenja otpadom i javne nabave.

Moduli e-nabave i digitalni potpis

U prošlom tekstu, objasnili smo vremenske termine za sudionike u sustavu javne nabave. Svi sudionici (osim DUSJN)u sustavu javne nabave i naručitelji i ponuditelji moraju iskoristiti 2015. za testiranje sustava e-nabave, jer od 2016. godine, ponude se više neće prihvaćati klasičnim, „papirnatim“ putem, već u posebno osmišljenom e-sustavu.  

Elektronička dostava ponuda, uključujući i elektroničku dostavu zahtjeva za sudjelovanje, predstavlja najveći izazov koji zahtijeva prilagođeno tehničko rješenje (tzv. platformu za e-Javnu nabavu) i  dogovoreni skup protokola i normi za razmjenu složenih dokumenata i interakcije naručitelja i ponuditelja.

Da se prisjetimo, Elektronička javna nabava tj. e-nabava sveobuhvatni je naziv za sustav javne nabave koji se temelji na primjeni elektroničkih sredstava komunikacije u postupcima javne nabave i uključuje uvođenje elektroničkih alata kao potpore različitim fazama procesa javne nabave.

Komplementarno s procesima klasične javne nabave u papirnatom obliku, moduli e-javne nabave su sljedeći:  E-objava ; E-dokumentacija ; E-dostava ; E-dražba ; E-katalog; E-ocjena; E-narudžba; E-račun i E-plaćanje.

E- dostava tj. Elektronička dostava ponuda je modul koji omogućava elektroničku dostavu ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifikaciju te planova i projekata elektroničkim putem.

Modul e-dostave je namijenjen kako za naručitelje tako i za ponuditelje u postupcima javne nabave te obuhvaća tri segmenta:

• pripremu postupka (Poziva na nadmetanje) – naručitelji
• mogućnost dostave ponuda elektroničkim putem – ponuditelji
• javno otvaranje ponuda – naručitelji – generiranje Zapisnika s javnog otvaranja ponuda

Ponuditelji moraju ispuniti dva preduvjeta za mogućnost elektroničke dostave ponuda. S obzirom da je elektroničku ponudu potrebno digitalno potpisati, potrebno je posjedovati:

• Certifikat za digitalni potpis (više o tome: http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=960)
• Adobe Acrobat Pro ili drugi PDF čitač sa omogućenom opcijom digitalnog potpisivanja

Hodogram e-nabave od pripreme postupka do javnog otvaranja ponuda pogledajte na slici; a više o tome saznajte na našem predavanju E-nabava i ponuda; 30.01.2015.

Od 2015. dopušteno je slanje ponuda putem e-nabave, a od 2016. obavezno!

Osim DUSJN koji  je startao još ove godine kao predvodnik u e-dostavi, svi sudionici u sustavu javne nabave i naručitelji i ponuditelji moraju iskoristiti 2015. za testiranje sustava e-nabave, jer od 2016. godine, ponude se više neće prihvaćati klasičnim, „papirnatim“ putem, već u posebno osmišljenom e-sustavu. Što to znači za Vas i Vašu organizaciju pročitajte više u sljedećem tekstu.

Elektronička javna nabava tj. e-nabava sveobuhvatni je naziv za sustav javne nabave koji se temelji na primjeni elektroničkih sredstava komunikacije u postupcima javne nabave i uključuje uvođenje elektroničkih alata kao potpore različitim fazama procesa javne nabave.

S obzirom na potrebno vrijeme prilagodbe za primjenu e-dostave kako za naručitelje, tako i za gospodarske subjekte, obveza njene primjene uvodi  se u nekoliko faza kroz razdoblje 2014.-2016. godina i to temeljeno na dva glavna kriterija:

a) obveznost ili dopuštenost e-dostave (isključiva ili dozvoljena)

b) kategorija naručitelja

Za svaku od kategorija naručitelja u prvoj fazi bit će dozvoljena e-dostava ponuda, tj. omogućena dostava paralelno klasičnih ponuda (u papirnatom obliku) i elektroničkih ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje te će gospodarski subjekti moći izabrati način njihove dostave.

U drugoj fazi propisuje se određivanje e-dostave kao obvezne. U toj fazi u potpunosti se prelazi na e-dostavu, odnosno gospodarski subjekti će ponude i zahtjeve za sudjelovanje moći dostaviti isključivo u elektroničkoj formi.

Vezano uz dinamiku, utvrđene su dvije kategorije naručitelja. Prva kategorija odnosi se na Državni ured za središnju javnu nabavu (DUSJN),“ veliki“ naručitelj koji obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na središnju javnu nabavu za središnja tijela državne uprave.

Druga kategorija obuhvaća ostale naručitelje kojima se ostavlja duži rok pripreme za prelazak na       e-dostavu. Za ovu kategoriju naručitelja određeni su i različiti rokovi u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave (nabava velike i male vrijednosti; VV i MV), čime se neizravno omogućava duži rok prilagodbe manjim gospodarskim subjektima koji češće sudjeluju u postupcima male vrijednosti.

Više o tome saznajte na našem predavanju E-nabava i ponuda; 30.01.2015.,                      http://www.info-puls.hr/Trening/E-nabava-i-ponuda-Okvirni-sporazum-i-izvrenje-ugovora_77

Popis kratica:

DUSJN - Državni ured za središnju javnu nabavu

VV- nabava velike vrijednosti

MV- nabava male vrijednosti

GS- gospodarski subjekti