U Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94 od 22. srpnja 2013.) vrlo su jasno istaknute obaveze i odgovornosti jedinica lokalne samouprave i ostalih dionika, ali i sankcije za one koji propise neće provoditi u praksi.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je u travnju 2013. pokrenulo akciju pojačanih nadzora nad svim dionicima sustava - akciju "Velika čistka".
Gradovi i općine koji nisu uveli odvajanje morali su dostaviti popis aktivnosti i planove koliko reciklažnih dvorišta, "zelenih otoka" i spremnika za otpad na javnim površinama i pred kućama građana namjeravaju postaviti kao i precizne rokove i financijske planove za te aktivnosti.
„Jedinice lokalne samouprave koje se ogluše na taj nalog snosit će sankcije - za pravnu osobu kazna je od 100.000 do 300.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 15.000 do 25.000 kuna, upozorio je Goran Heffer, donedavno pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode za inspekcijske poslove.“
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 293 grada i općine sufinancirao je projekte primarne selekcije vrijedne gotovo 400 milijuna kuna. Sufinanciranje projekata uspostave reciklažnih dvorišta planirano je do listopada 2014., a pripremu dokumentacije za to financirao je Fond.
Intenzivirale su se i aktivnosti na izgradnji centara za gospodarenje otpadom kojih će u Hrvatskoj biti 13. Ukupna vrijednost centara za gospodarenje otpadom je 4,8 milijardi kuna, a za to će se osigurati 90% sufinanciranja i to 70% iz EU fondova, a ostatak do 90% osigurat će se iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Do kraja 2014. očekivano puštanje u rad dva centra, za Istarsku i za Primorsko-goransku županiju, a ostali su u različitim fazama pripreme. Ti su projekti strateški važni za Hrvatsku, a procijenjena vrijednost tih centara u Hrvatskoj je 4,8 milijardi.
Do kraja 2018. Hrvatska treba uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja otpadom kako bi se mogla sanirati i zatvoriti sva odlagališta u zemlji te uspostaviti centri za gospodarenje otpadom.
Konačan cilj je da Hrvatska do 1. siječnja 2020. reciklira najmanje 50% komunalnog otpada.
Kako je detaljnije definirana provedba cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako je povezano Gospodarenje otpadom i javna nabava te koje je uloga normi u izradi dokumentacije za nadmetanje, njihov utjecaj na dokaze sposobnosti u njenim postupcima saznajte na edukaciji INFO PULSa 23.01.2015.; Gospodarenje otpadom i javna nabava
U idućem nastavku pročitajte više o povezanosti sustava gospodarenja otpadom i javne nabave.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je u travnju 2013. pokrenulo akciju pojačanih nadzora nad svim dionicima sustava - akciju "Velika čistka".
Gradovi i općine koji nisu uveli odvajanje morali su dostaviti popis aktivnosti i planove koliko reciklažnih dvorišta, "zelenih otoka" i spremnika za otpad na javnim površinama i pred kućama građana namjeravaju postaviti kao i precizne rokove i financijske planove za te aktivnosti.
„Jedinice lokalne samouprave koje se ogluše na taj nalog snosit će sankcije - za pravnu osobu kazna je od 100.000 do 300.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 15.000 do 25.000 kuna, upozorio je Goran Heffer, donedavno pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode za inspekcijske poslove.“
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 293 grada i općine sufinancirao je projekte primarne selekcije vrijedne gotovo 400 milijuna kuna. Sufinanciranje projekata uspostave reciklažnih dvorišta planirano je do listopada 2014., a pripremu dokumentacije za to financirao je Fond.
Intenzivirale su se i aktivnosti na izgradnji centara za gospodarenje otpadom kojih će u Hrvatskoj biti 13. Ukupna vrijednost centara za gospodarenje otpadom je 4,8 milijardi kuna, a za to će se osigurati 90% sufinanciranja i to 70% iz EU fondova, a ostatak do 90% osigurat će se iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Do kraja 2014. očekivano puštanje u rad dva centra, za Istarsku i za Primorsko-goransku županiju, a ostali su u različitim fazama pripreme. Ti su projekti strateški važni za Hrvatsku, a procijenjena vrijednost tih centara u Hrvatskoj je 4,8 milijardi.
Do kraja 2018. Hrvatska treba uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja otpadom kako bi se mogla sanirati i zatvoriti sva odlagališta u zemlji te uspostaviti centri za gospodarenje otpadom.
Konačan cilj je da Hrvatska do 1. siječnja 2020. reciklira najmanje 50% komunalnog otpada.
Kako je detaljnije definirana provedba cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako je povezano Gospodarenje otpadom i javna nabava te koje je uloga normi u izradi dokumentacije za nadmetanje, njihov utjecaj na dokaze sposobnosti u njenim postupcima saznajte na edukaciji INFO PULSa 23.01.2015.; Gospodarenje otpadom i javna nabava
U idućem nastavku pročitajte više o povezanosti sustava gospodarenja otpadom i javne nabave.
No comments:
Post a Comment