FAQ e-nabava (Najčešća pitanja i odgovori o elektroničkoj javnoj nabavi)

U proteklih nekoliko mjeseci obasuli ste nas sa pitanjima oko e-nabave, a svima smo odgovarali na pojedinačne upite. Međutim, kako nam je stalo da šira zajednica koja se bavi javnom nabavom zna što više o ovoj problematici, odlučili smo objavljivati najčešća pitanja i odgovore, što ćemo stalno nadopunjavati i predlažemo da u kontinuitetu čitate ovaj blog.

Pretplatite se na naš newsletter http://www.info-puls.hr/, kako biste bili u toku, a ne propustite ni predavanja na tu temu, organizirat ćemo ih barem jednom mjesečno. Više o terminima pogledajte na INFO PULS redovito usavršavanje iz javne nabave 

1)    Koji je glavni modul e-nabave i što on podrazumijeva ukratko?

E-nabava ima nekoliko važnih modula od čega su dva glavna:
 e-dostava i  e-ocjena, s tim da prvi koriste naručitelji i ponuditelji, on je obavezan

Najvažniji  modul e-nabave , je dakle modul e-dostave (elektronička dostava ponuda),  koji  obuhvaća tri segmenta:

•             pripremu postupka (Poziva na nadmetanje) –  odnosi se na naručitelje

•             mogućnost dostave ponuda elektroničkim putem – odnosi se na ponuditelje

•             javno otvaranje ponuda – vezano na  naručitelje – generiranje Zapisnika s javnog otvaranja ponuda

Modul e-ocjena, koji je isključivo namijenjen za naručitelje i koji nije obvezan, podržava pregled i ocjenu ponuda. Rezultat pregleda i ocjene ponuda jest generiranje Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda te Odluke o odabiru.

Detaljnije o  e-dostavi i drugim modulima ovdje: http://www.info-puls.hr/Blog/Moduli-e-nabave-i-digitalni-potpis_78

2)    Što su to tehnički preduvjeti za provođenje e-nabave?

Osnovni tehnički preduvjet  za provođenje e-nabave je posjedovanje računala i pristup internetu te da su organizacija i korisnici registrirani u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH.

3)    Što je certifikat naprednog e-potpisa za provođenje e-nabave i tko ga koristi?

Dodatna vrijednost potpisanog elektroničkog dokumenta postiže se korištenjem naprednog elektroničkog potpisa. Ukoliko je izrađen u skladu sa odredbama Zakona o elektroničkom potpisu, ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis, odnosno vlastoručni potpis i otisak pečata na elektroničkom dokumentu. Njegovim korištenjem uz autentičnost i integritet osigurava se i neporecivost dokumenta, a to znači da pošiljatelj ne može opovrgnuti odnosno poreći potpisanu transakciju, više na stranici MINGO (http://www.mingo.hr/page/kategorija/e-potpis)

Ponuditelji moraju ispuniti bitan preduvjet za mogućnost elektroničke dostave ponuda koje je potrebno digitalno potpisati,  stoga je potrebno je posjedovati: Certifikat za digitalni potpis kojeg između ostalog izdaje FINA (više o definiciji: http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=960), također svu potrebnu dokumentaciju za izdavanje možete pronaći ovdje: http://www.fina.hr/finadigicert .

4)    Što je privatni ključ za otvaranje ponuda i kako se generira?

Privatni ključ je ustvari xml datoteka bez kojeg se ne može krenuti u javno otvaranje ponuda, vezan je na e-mail adresu ovlaštenih predstavnika naručitelja.

Prvi korak je da  naručitelj definira ovlaštene predstavnike za otvaranje ponuda. Nakon toga se kreiraju javni i privatni ključevi, pomoću kojih se vrši kriptiranje i dekriptiranje elektroničkih ponuda.
 Dok je javni ključevi zapisuju na aplikaciji, privatni se ključevi šalju na e-mail adresu ovlaštenih predstavnika naručitelja.

5)    Što je potrebno za elektroničko potpisivanje?

Potrebno je imati programsko rješenje na  računalu koje će korištenjem certifikata e-ponudu i ostalu dokumentaciju potpisati .

Preglednici PDF datoteka sa funkcijom elektroničkog potpisivanja jesu Adobe Acrobat Pro ili drugi PDF čitač sa omogućenom opcijom digitalnog potpisivanja (Foxit, DigiSigner itd.)

6)    Što ponuditelj treba potpisati  i kada?

Potpisnik ponude tj. dotični ponuditelj svakako mora biti potpisnik ovlašten za zastupanje tvrtke, ovisno o aktu tvrtke jedan ili više. Njegova je obaveza potpisati Ponudbeni list, ali može potpisati i svaki dokument koji dostavi.

Ponudbeni list nastaje nakon što ponuditelj u modulu e-dostave na platformi E-NABAVE  završi s popunjavanjem svih potrebnih polja na zadanoj formi od strane naručitelja. Tu mora biti sadržan popis svih dokumenata koje je ponuditelj učitao na server (upload) i to s datumom prijenosa i generiranim brojem koji garantira sadržaj.

Održivo gospodarenje otpadom - obveze i sankcije

U Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94 od 22. srpnja 2013.) vrlo su jasno istaknute obaveze i odgovornosti jedinica lokalne samouprave i ostalih dionika, ali i sankcije za one koji propise neće provoditi u praksi. 

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je u travnju 2013. pokrenulo akciju pojačanih nadzora nad svim dionicima sustava - akciju "Velika čistka".

Gradovi i općine koji nisu uveli odvajanje morali su dostaviti popis aktivnosti i planove koliko reciklažnih dvorišta, "zelenih otoka" i spremnika za otpad na javnim površinama i pred kućama građana namjeravaju postaviti kao i precizne rokove i financijske planove za te aktivnosti.

„Jedinice lokalne samouprave koje se ogluše na taj nalog snosit će sankcije - za pravnu osobu kazna je od 100.000 do 300.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 15.000 do 25.000 kuna, upozorio je Goran Heffer, donedavno pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode za inspekcijske poslove.“

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 293 grada i općine sufinancirao je projekte primarne selekcije vrijedne gotovo 400 milijuna kuna. Sufinanciranje projekata uspostave reciklažnih dvorišta planirano je do listopada 2014., a pripremu dokumentacije za to financirao je Fond.

Intenzivirale su se i aktivnosti na izgradnji centara za gospodarenje otpadom kojih će u Hrvatskoj biti 13. Ukupna vrijednost centara za gospodarenje otpadom je 4,8 milijardi kuna, a za to će se osigurati 90% sufinanciranja i to 70% iz EU fondova, a ostatak do 90% osigurat će se iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Do kraja 2014. očekivano puštanje u rad dva centra, za Istarsku i za Primorsko-goransku županiju, a ostali su u različitim fazama pripreme. Ti su projekti strateški važni za Hrvatsku, a procijenjena vrijednost tih centara u Hrvatskoj  je 4,8 milijardi.

Do kraja 2018. Hrvatska treba uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja otpadom kako bi se mogla sanirati i zatvoriti sva odlagališta u zemlji te uspostaviti centri za gospodarenje otpadom.
Konačan cilj je da Hrvatska do 1. siječnja 2020. reciklira najmanje 50% komunalnog otpada.

Kako je detaljnije definirana provedba cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako je povezano Gospodarenje otpadom i javna nabava te koje je uloga normi  u izradi dokumentacije za nadmetanje, njihov utjecaj na dokaze sposobnosti u njenim postupcima saznajte na edukaciji INFO PULSa 23.01.2015.; Gospodarenje otpadom i javna nabava

U idućem nastavku pročitajte više o povezanosti sustava gospodarenja otpadom i javne nabave.