Održivo gospodarenje otpadom - obveze i sankcije

U Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94 od 22. srpnja 2013.) vrlo su jasno istaknute obaveze i odgovornosti jedinica lokalne samouprave i ostalih dionika, ali i sankcije za one koji propise neće provoditi u praksi. 

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je u travnju 2013. pokrenulo akciju pojačanih nadzora nad svim dionicima sustava - akciju "Velika čistka".

Gradovi i općine koji nisu uveli odvajanje morali su dostaviti popis aktivnosti i planove koliko reciklažnih dvorišta, "zelenih otoka" i spremnika za otpad na javnim površinama i pred kućama građana namjeravaju postaviti kao i precizne rokove i financijske planove za te aktivnosti.

„Jedinice lokalne samouprave koje se ogluše na taj nalog snosit će sankcije - za pravnu osobu kazna je od 100.000 do 300.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 15.000 do 25.000 kuna, upozorio je Goran Heffer, donedavno pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode za inspekcijske poslove.“

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 293 grada i općine sufinancirao je projekte primarne selekcije vrijedne gotovo 400 milijuna kuna. Sufinanciranje projekata uspostave reciklažnih dvorišta planirano je do listopada 2014., a pripremu dokumentacije za to financirao je Fond.

Intenzivirale su se i aktivnosti na izgradnji centara za gospodarenje otpadom kojih će u Hrvatskoj biti 13. Ukupna vrijednost centara za gospodarenje otpadom je 4,8 milijardi kuna, a za to će se osigurati 90% sufinanciranja i to 70% iz EU fondova, a ostatak do 90% osigurat će se iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Do kraja 2014. očekivano puštanje u rad dva centra, za Istarsku i za Primorsko-goransku županiju, a ostali su u različitim fazama pripreme. Ti su projekti strateški važni za Hrvatsku, a procijenjena vrijednost tih centara u Hrvatskoj  je 4,8 milijardi.

Do kraja 2018. Hrvatska treba uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja otpadom kako bi se mogla sanirati i zatvoriti sva odlagališta u zemlji te uspostaviti centri za gospodarenje otpadom.
Konačan cilj je da Hrvatska do 1. siječnja 2020. reciklira najmanje 50% komunalnog otpada.

Kako je detaljnije definirana provedba cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako je povezano Gospodarenje otpadom i javna nabava te koje je uloga normi  u izradi dokumentacije za nadmetanje, njihov utjecaj na dokaze sposobnosti u njenim postupcima saznajte na edukaciji INFO PULSa 23.01.2015.; Gospodarenje otpadom i javna nabava

U idućem nastavku pročitajte više o povezanosti sustava gospodarenja otpadom i javne nabave.

Moduli e-nabave i digitalni potpis

U prošlom tekstu, objasnili smo vremenske termine za sudionike u sustavu javne nabave. Svi sudionici (osim DUSJN)u sustavu javne nabave i naručitelji i ponuditelji moraju iskoristiti 2015. za testiranje sustava e-nabave, jer od 2016. godine, ponude se više neće prihvaćati klasičnim, „papirnatim“ putem, već u posebno osmišljenom e-sustavu.  

Elektronička dostava ponuda, uključujući i elektroničku dostavu zahtjeva za sudjelovanje, predstavlja najveći izazov koji zahtijeva prilagođeno tehničko rješenje (tzv. platformu za e-Javnu nabavu) i  dogovoreni skup protokola i normi za razmjenu složenih dokumenata i interakcije naručitelja i ponuditelja.

Da se prisjetimo, Elektronička javna nabava tj. e-nabava sveobuhvatni je naziv za sustav javne nabave koji se temelji na primjeni elektroničkih sredstava komunikacije u postupcima javne nabave i uključuje uvođenje elektroničkih alata kao potpore različitim fazama procesa javne nabave.

Komplementarno s procesima klasične javne nabave u papirnatom obliku, moduli e-javne nabave su sljedeći:  E-objava ; E-dokumentacija ; E-dostava ; E-dražba ; E-katalog; E-ocjena; E-narudžba; E-račun i E-plaćanje.

E- dostava tj. Elektronička dostava ponuda je modul koji omogućava elektroničku dostavu ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifikaciju te planova i projekata elektroničkim putem.

Modul e-dostave je namijenjen kako za naručitelje tako i za ponuditelje u postupcima javne nabave te obuhvaća tri segmenta:

• pripremu postupka (Poziva na nadmetanje) – naručitelji
• mogućnost dostave ponuda elektroničkim putem – ponuditelji
• javno otvaranje ponuda – naručitelji – generiranje Zapisnika s javnog otvaranja ponuda

Ponuditelji moraju ispuniti dva preduvjeta za mogućnost elektroničke dostave ponuda. S obzirom da je elektroničku ponudu potrebno digitalno potpisati, potrebno je posjedovati:

• Certifikat za digitalni potpis (više o tome: http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=960)
• Adobe Acrobat Pro ili drugi PDF čitač sa omogućenom opcijom digitalnog potpisivanja

Hodogram e-nabave od pripreme postupka do javnog otvaranja ponuda pogledajte na slici; a više o tome saznajte na našem predavanju E-nabava i ponuda; 30.01.2015.

Od 2015. dopušteno je slanje ponuda putem e-nabave, a od 2016. obavezno!

Osim DUSJN koji  je startao još ove godine kao predvodnik u e-dostavi, svi sudionici u sustavu javne nabave i naručitelji i ponuditelji moraju iskoristiti 2015. za testiranje sustava e-nabave, jer od 2016. godine, ponude se više neće prihvaćati klasičnim, „papirnatim“ putem, već u posebno osmišljenom e-sustavu. Što to znači za Vas i Vašu organizaciju pročitajte više u sljedećem tekstu.

Elektronička javna nabava tj. e-nabava sveobuhvatni je naziv za sustav javne nabave koji se temelji na primjeni elektroničkih sredstava komunikacije u postupcima javne nabave i uključuje uvođenje elektroničkih alata kao potpore različitim fazama procesa javne nabave.

S obzirom na potrebno vrijeme prilagodbe za primjenu e-dostave kako za naručitelje, tako i za gospodarske subjekte, obveza njene primjene uvodi  se u nekoliko faza kroz razdoblje 2014.-2016. godina i to temeljeno na dva glavna kriterija:

a) obveznost ili dopuštenost e-dostave (isključiva ili dozvoljena)

b) kategorija naručitelja

Za svaku od kategorija naručitelja u prvoj fazi bit će dozvoljena e-dostava ponuda, tj. omogućena dostava paralelno klasičnih ponuda (u papirnatom obliku) i elektroničkih ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje te će gospodarski subjekti moći izabrati način njihove dostave.

U drugoj fazi propisuje se određivanje e-dostave kao obvezne. U toj fazi u potpunosti se prelazi na e-dostavu, odnosno gospodarski subjekti će ponude i zahtjeve za sudjelovanje moći dostaviti isključivo u elektroničkoj formi.

Vezano uz dinamiku, utvrđene su dvije kategorije naručitelja. Prva kategorija odnosi se na Državni ured za središnju javnu nabavu (DUSJN),“ veliki“ naručitelj koji obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na središnju javnu nabavu za središnja tijela državne uprave.

Druga kategorija obuhvaća ostale naručitelje kojima se ostavlja duži rok pripreme za prelazak na       e-dostavu. Za ovu kategoriju naručitelja određeni su i različiti rokovi u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave (nabava velike i male vrijednosti; VV i MV), čime se neizravno omogućava duži rok prilagodbe manjim gospodarskim subjektima koji češće sudjeluju u postupcima male vrijednosti.

Više o tome saznajte na našem predavanju E-nabava i ponuda; 30.01.2015.,                      http://www.info-puls.hr/Trening/E-nabava-i-ponuda-Okvirni-sporazum-i-izvrenje-ugovora_77

Popis kratica:

DUSJN - Državni ured za središnju javnu nabavu

VV- nabava velike vrijednosti

MV- nabava male vrijednosti

GS- gospodarski subjekti

Otvoreni postupak javne nabave

Kvaliteta provedbe javne nabave uvelike ovisi i o odabiru odgovarajućeg postupka javne nabave. S osvrtom na statistička izvješća 2013. možemo zaključiti da je upravo otvoreni postupak javne nabave taj koji se najčešće izabire među svim postupcima:

• Otvoreni postupak javne nabave
• Ograničeni postupak javne nabave
• Pregovarački postupak s prethodnom objavom
• Pregovarački postupak  bez prethodne objave
• Natjecateljski dijalog
• Natječaj

Definiran je člankom 2. t. 15. ZJNa:  “To je postupak u kojem svaki zainteresirani  gospodarski subjekt  može podnijeti ponudu.” Jedan je od osnovnih postupaka koje naručitelji mogu koristiti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma.

Prednosti otvorenog postupka

Naručitelj u otvorenom postupku ne može unaprijed znati tko će podnijeti ponudu, pa kroz taj postupak najviše dolaze do izražaja načela javne nabave (čl. 3. ZJNa), poglavito načelo transparentnosti, načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije čime u najvećoj mjeri zadovoljava interes javnosti za javnu nabavu.

Zastupljenost postupaka javne nabave

U 2013. godini i dalje se najviše koristi otvoreni postupak javne nabave koji je i brojem objava i vrijednosno najzastupljeniji, dok je, po broju ugovora, najmanje korišten pregovarački postupak s prethodnom objavom.

Naručitelji su u 2013. godini sklopili 18864 ugovora temeljem otvorenog postupka javne nabave, dok su istu mogućnost u 2012. godini koristili za sklapanje 22894 ugovora. U pregovaračkom postupku javne nabave naručitelji su sklopili 2081 ugovor, dok je u prethodnoj 2012. godini sklopljeno 2169 ugovora.

Ukoliko želite saznati više o uspješnom provođenju javne nabave, odabiru njenih postupaka, prednostima navedenog i primjerima iz prakse sudjelujte na edukaciji  14.studenog 2014.; 
više na:  http://www.info-puls.hr/Trening/Kako-uspjeno-provesti-javnu-nabavu-primjeri-iz-prakse_68

Javna nabava u EU projektima i angažman vanjskog stručnjaka

Ukoliko vam treba vanjski stručnjak za pripremu i provođenje postupka nabave, sigurno vas zanima treba li to biti certificirana osoba za provođenje postupka javne nabave?

Ako se na pravnu osobu ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi (ZJN) (NN 90/11 i 83/13) ista se smatra pravnom osobom koja nije obveznik Zakona o javnoj nabavi (dalje u tekstu NPO – od eng. Non-Purchasing Organisations). Za pravne osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi, primjenjuju se opća načela i Pravilnik o prihvatljivosti izdataka (NN 5/14).

Dakle, kod podnošenja projektnih prijava i tijekom provedbe EU projekata , korisnici se moraju pridržavati postupka nabave utvrđenog u Prilogu 6. Postupci javne nabave za subjekte koji nisu obveznici ZJN (vidi prilog). Navedenim Prilogom nije propisana obveza da u postupku javne nabave u EU projektima mora sudjelovati osoba s važećim certifikatom za provođenje postupka javne nabave. Bez obzira na to, osoba unutar tvrtke koja će provoditi postupak ili vanjski stručnjak koji će provoditi postupak kojeg angažira NPO, mora se voditi propisanim načelima iz spomenutog Priloga.

Ako ste se pitali treba li taj vanjski stručnjak za javnu nabavu biti izabran postupkom javne nabave da bi troškovi za njegovo angažiranje potpadali pod prihvatljive izdatke projekta, dajemo Vam odgovor.

Kako je i rečeno, apsolutno sve nabave, uključujući nabavu stručnjaka za pripremu i provođenje postupka nabave, moraju biti provedeni u skladu sa spomenutim Prilogom.

Time se propisuje za nabave čija je procijenjena vrijednost predmeta do 150.000,00 kuna, da je moguće koristiti izravnu dodjelu ugovora na temelju jedne ponude. 

U slučaju nabave čija je procijenjena vrijednost predmeta nabave veća od 150.000,00 kuna, osim poštivanja pravila javne nabave iz Priloga 6, potrebno je voditi računa da izdaci za vanjskog stručnjaka za pripremu i provođenje postupaka nabave ne prelaze 10% iznosa potpore.

Praksa je pokazala da se tvrtke, odnosno NPO najčešće odlučuju angažirati vanjskog stručnjaka za provedbu javne nabave ukoliko dobiju sredstva iz EU fondova, kako bi bile sigurne da se ista provela po propisanim načelima.

Ukoliko želite angažirati vanjskog stručnjaka za provedbu postupka javne nabave, tvrtka Info puls d.o.o. vam može pomoći u tom dijelu. Obratite nam se sa povjerenjem i direktno nas kontaktirajte na iva.radeljic@info-puls.hr ili nas nazovite na broj telefona +385 1 2225 250

Interni akt o bagatelnoj nabavi i njegovi obrasci

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 143/13), koji je stupio na snagu 10. prosinca 2013. godine, povećava se prag za procijenjenu vrijednost nabave, do kojeg ne postoji obveza primjene Zakona o javnoj nabavi. 

Sukladno članku 18., stavku 3., ZJN se ne primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000 kuna, a pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom.

Obzirom na razlike među naručiteljima, ovisno o internoj organizaciji i pravilima poslovanja naručitelj ima slobodu urediti interni akt  na način kako mu odgovara, a kako se navednim ZJN-om dopušta fleksibilnija bagatelna nabava, ne preporučuju se prezahtjevne interne procedure za ove nabavne vrijednosti.

U svrhu uspješne komunikacije s ponuditeljima u prilogu na linku dajemo vam KRAĆI i DUŽI OBRAZAC „Odluke o provedbi postupaka javne nabave bagatelne vrijednosti", tj.OBRAZAC „Odluke o provedbi postupaka javne nabave bagatelne vrijednosti", tj. internog akta o bagatelnoj nabavi„

Najčešće greške ponuditelja i žalbe DKOM-u

Preduvjet za kvalitetnu i učinkovitu javnu nabavu je sinergija svih sudionika i partnerski odnos između naručitelja i ponuditelja.

Jeste li znali da je jedna od najčešćih grešaka ponuditelja je ponuda koja nije uvezana na način kako je to propisano DZN.

Osnovna greška koja se uočava je da se najveći dio ponuditelja prekasno – dan ili dva prije roka za predaju ponuda uključi u sam proces nabave.

Na tu temu postoji niz rješenja DKOM‐a koja na različiti način rješavaju različite situacije koje nastaju u ponudama ponuditelja.

Osnovni stav i praksa DKOM‐a je da se manje greške koje ne mogu utjecati na valjanost ponude ne gledaju strogo i formalno kruto. Drugim riječima, osnovni preduvjet je da zbog tog tipa grešaka nema mogućnosti za manipulaciju ponudama, odnosno da nema mogućnosti naknadnog vađenja i dodavanja listova ponude.

 Više o tome saznajte na našem seminaru u petak, PRAVNA ZAŠTITA - PRAKSA DKOM-a, 

 24.10.2014. u 09h;

http://www.info-puls.hr/Trening/PRAVNA-ZATITA-PRAKSA-DKOM-a_66